Granice su dinamične zone otpora i pregovora, mjesta na kojima lokalni akteri žive i reagiraju na političke i ekonomske fluktuacije rastućih država. Istraživanje europskih pograničnih zona u povijesnoj prošlosti ima neposrednu važnost za moderni gospodarski i politički krajolik, gdje širenje transnacionalnih tržišta stvara nove i dinamične pogranične zone. Međutim, većina akademskih istraživanja pristupa proučavanju velikih svjetskih carstava od vrha prema dnu (eng. top-down) pritom zanemarujući lokalno iskustvo življenja na granicama carstva. Zbog toga arheolozi i povjesničari često nemaju jasne odgovore o utjecaju rastućih carstava na lokalnu populaciju i promjenama obrazaca u materijalnoj kulturi. Ostaju nam pitanja poput: Kako je teritorijalna ekspanzija oblikovala organizaciju zajednice? Koje i kakve promjene se događaju sa međusobnim odnosima u zajednici i među zajednicama kada one bivaju uključen u veće gospodarske sustave? Kako je otpor ujedinio ili podijelio zajednice koje žive na tim područjima? Kako je življenje na granici utjecalo na formiranje i održavanje identiteta?
EUROFRONT koristi metodologiju četiriju područja (arheologija, povijest, geomatika i etnografija) kako bi se proučilo lokalno iskustvo življenja u pograničnim zonama. Povezujući podatke iz različitih izvora, projekt istražuje strukturiranost naselja, naseobine obrasce i međusobne veze koje odražavaju društvenu i ekonomsku organizaciju svake regije. Pomoću kartiranja lokacija raznih interesnih točaka, uzimajući u obzir varijable kao što su broj stanovništva i poljoprivredna proizvodnja te uz korištenje prostornih i statističkih analiza za bolje razmijevanje svojstava društvene mreže, mogu se interpretirati međusobni odnosi među stanovnicima te njihov odnos prema vlastima. Istraživanje daje uvid u promjene i oblikovanje pograničnih zajednica tijekom procesa ekspanzije carstva iz ekonomske, društvene, političke i ekološke perspektive.
Projekt ima tri glavna cilja:
Cilj 1: Prikupiti osnovne arheološke podatke za istraživačke regije na Kretu i u Dalmaciji putem daljinskog istraživanja i arheološkog / etnografskog terenskog rada. Polazna točka za EUROFRONT je arheološki zapis, odnosno fizički tragovi ljudske aktivnosti koji su utisnuti u krajolik kroz ponovljeno djelovanje, izgradnju, uništavanje i uporabu. Na regionalnoj razini ta se aktivnost može otkriti u formiranju mjesta obitavališta (naselja), dugotrajnom i opetovanom korištenju određenih smjerova kretanja (ceste i putevi) i reifikaciji percipiranih prostornih granica koje odražavaju vlasništvo i uporabu imovine (granice polja, npr. suhozidi). Sve navedene aktivnosti bit će zabilježene terenskim radom te metodama i analizama daljinskog istraživanja.
Cilj 2: Identificirati i prikupiti povijesne podatke o klimi, poljoprivrednoj produktivnosti i oporezivanju iz carskih arhiva (otomanski, venecijanski, Habsburški) i povijesne klimatske baze podataka, a to su porezni registri, cenzus, zemljišna mjerenja i klimatski zapisi. Ovi izvori uključuju i detaljne izvještaje iz prve ruke o demografiji i poljoprivrednoj ekonomiji regija od 16. do 19. stoljeća. Podaci će biti bitni za razumijevanje veza između klime, izbora usjeva, smještaja naselja i promjena stanovništva tijekom vremena.
Cilj 3: koristiti te podatke kao prozor u društveno, gospodarsko i ekološko iskustvo ruralnih krajolika na granicama carstva. EUROFRONT uokviruje promjene koje su se dogodile u studijama slučaja (u smislu demografije, mjesta naseljavanja, otpora novoj vlasti, prilagodbe na oporezivanja itd.) u promjenjivim političkim, gospodarskim i ekološkim kontekstima tijekom širenja carstva. Prikupljeni projektni podaci bit će analizirani pomoću GIS (Geographic Information Systems) i SNA (Social Network Analysis) kompjuterskih programa kako bi se utvrdili smisleni statistički obrasci u raspodjeli i povezanosti stanovništva, koji pak odražavaju aspekte političke, ekonomske i društvene organizacije. Faza interpretacije temeljit će se na bogatom teorijskom modelu kojeg je istraživač počeo razvijati tijekom izrade doktorske disertacije. Zaključna tumačenja pružit će ključni doprinos razumijevanju pograničnih područja.
.